Apel likovnjaka: Vratite umjetnost školama!
Među zbilja inspiriranim govorima našlo se mnogo detalja koji su prisutne naveli na pomnije promatranje djela koja će gledati tijekom ovog festivala, ali i čitavog života, no ipak bi se glavna misao koja je prožimala svaku izgovorenu rečenicu mogla jednostavno sažeti u : „Dajte (likovnoj) umjetnosti u školama još jednu šansu!“
U nedjelju, 22. lipnja, po 54. put tradicionalno s početkom točno u podne otvorene su festivalske izložbe. Službeno otvorenje održano je u Studiju Galerije sv.Krševana, a prisutne su pozdravili Antonija Modrušan,voditeljica Galerije; Maja Trlaja,voditeljica Festivala; Iva Körbler,povjesničarka umjetnosti i suradnica Likovnog programa; Vladimir Stojsavljević. pomoćnik ministrice kulture i gradonačelnik Željko Burić.
Svemir: Pogled izvan Zemlje
Naime, prva na redu bila je izložba dječjih likovnih radova pristiglih na natječaj s temom „Svemir: Pogled izvan Zemlje“. U samoj Galeriji Matija izložena su slikarska djela, kao i razne trodimenzionalne makete, primjerice letjelica kojima bismo mogli osvojiti čitav svemir, dok su na ulicama stare gradske jezgre postavljene zastavice koje su izradila djeca vrtićke dobi za taj isti natječaj. Radovi su zbilja fascinantni, posebice zato što se u nekima može iščitati utjecaj Muncha ili Van Gogha. Organizatori su naglasili da je na natječaj pristiglo toliko odličnih radova da je bilo izuzetno teško odabrati što izložiti, a što ne. Izražena je zahvalnost svim mentorima što su uspjeli zainteresirati učenike za ovakav natječaj, što je zahtjevno za postići u onih 45 minuta tjedno što imaju na raspolaganju; ali su naveli i da su u nekim vrtićima i roditelji sufinancirali sredstva da bi djeca mogla razvijati svoje umjetničke talente. Temu natječaja objasnila je Iva Körbler, navodeći da je ove godine peta obljetnica lansiranja svemirskog teleskopa Kepler, kojem je svrha istražiti udaljenija bespuća svemira, ali i ističući da ovo nije nekakva New Age tema. Na kraju su zaključili da djeca i ono što nam je daleko, poput nekih dijelova svemira, doživljavaju kao nešto blisko, jer ipak smo i sami dio tog istog svemira.
Nacrt za snove
Pola sata kasnije, u Galeriji sv.Krševana otvorena je izložba profesorice likovne kulture Ines Krasić. Malo je reći da je publika bila oduševljena fotografijama tiskanim na kutije u prirodnoj veličini, što je u potpunosti opravdalo očekivanja organizatora i same umjetnice, koji su ovu izložbu/instalaciju postavili s ciljem razbijanja stereotipa koji se prečesto javlja u širim krugovima običnog puka, a to je da je likovni umjetnik samo slikar, a umjetnost samo dvodimenzionalna. Ines Krasić svoju umjetnost uopće ne mora aktivno oglašavati da bi je približila publici, ona je doslovno umeće među gledatelje, koji se onda moraju zapitati je li to sve, ima li što ispod tih slojeva, od kojih smo i mi sazdani. S obzirom na trodimenzionalnost i pokretnost kutija, promatraču se daje mogućnost da interaktivno sudjeluje i iskusi tu umjetnost, rekomponiranjem dijelova igrajući različite uloge ponuđenog scenarija koji reflektira život, ali sa slobodom izbora kakva je moguća samo u snovima. Tu nailazimo na zamku samog naziva izložbe, "Nacrt za snove", jer snovi su jedino što nam je preostalo u ovom svijetu a da se ne može ničim uvjetovati ni kontrolirati. Sam pogled na bilo koji od izložaka trebao bi nas pozivati da metaforički pogledamo iza svih postavljenih barijera, i naravno, da sanjamo.
Zvučni vrt
Posljednja izložba, čak interaktivnija od prethodne, jest ona slovenskog skladatelja Petera Kusa, nazvana "Zvučni vrt". Nenavikli na izložbe koje postavljaju osobe koje smatramo skladateljima, Šibenčani su bili apsolutno oduševljeni autorovim pristupom. Ne samo da je Peter Kus izradio sve umjetnine/instrumente, nego je i ukratko opisao proces nastanka svakog od njih, poprativši to naposljetku i kratkim glazbenim izvedbama. Bilo je svega, od kineske pentatonike na neobrađenom kamenju koje je pronašao na plažama Istre, do elektronički generiranih zvukova "Elektronskih hrušteva". Svi koji su posjetili ovu izložbu od 13 do 14 sati otišli su s nje obogaćeni jednim novim iskustvom, kao i saznanjem da klasične tonove mogu proizvesti i ne tako klasični izvori zvuka. Jedini nedostatak koji sam odmah primijetila jest to da će nekoj drugoj publici, koja ovu izložbu posjeti u nekom drugom trenutku, možda ipak nedostajati Peterovo vodstvo kroz njegov vrt instrumenata.
Dora Josipović (19)
